Opančar agencija javlja – „Sedi Pera ispod duda, u Moravi ‘ladi muda …”

22 novembra, 2020 u rubrici Opančarski dnevnik

.… su stihovi hita koji se na oduševljenje najnovijih “partibrejkersa” peva ovih dana po kafićima i restoranima u vreme kada bi po upozorenjima Kriznog štaba, molbama premijerke, ministra zdravlja … i ostalih svirača q… morali da budu zatvoreni – a sve to dok Pera sedi ispod duda i ladi …..

Neko kaže da nije Pera nego Toša, možda i neko ko se pravi toša, što je za ovu priču irelevantno, jer u stvarnosti je tako.

Pravna norma – kako zakon koji donosi Skupština, tako i uredba koju donosi Vlada, sadrži obaveznost odredbe i sankciju za nepostupanje po toj odredbi. To svakako, zna i onaj “najbolji student u istoriji Pravnog fakulteta u Beogradu”. A sankcije za neizvršenje donetih pravnih normi je dužna da sprovodi država. I šta tu ima da se upućuju molbe i apeli za postupanje po donetim pravnim normama. Isto je to kao kad bi se upućivale molbe za poštovanje države. Ne bih da ovaj tekst banalizujem primerima zašto je država izgubila kredibilitet i zašto se njene pravne norme ne poštuju. Reći ću samo da je jedan od glavnih razloga selektivno postupanje po njima.

Da li je tačno da Krizni štab nema zbog čega da se sastaje u vreme najžešćeg naleta korone, jer sve što su imali da kažu, kazali su premijerki još pre dva dana i ona je – kako je saopšteno, trebala istog dana da saopšti Vladinu odluku o tome, a odluke nema – ni tog dana, ni sutradan, ni danas … Nije li u pitanju, da onog ko treba da joj saopšti Vladinu odluku nije pronašla, jer je taj i dalje na Moravi i …

Nametnuta je dilema – zaoštravanje mera ili ekonomija. Niko ne spori da je ekonomija važna, ali se može diskutovati da li je ekonomija samo rad kafića i restorana, te da li će oklevanje sa donošenjem radikalnijih mera, jednako kao i nepostupanje po donetim merama – koje će kad, tad, ako se ovako nastavi morati da budu donete, urušiti ekonomiju u celini. Staro je pravilo – kad požar bukti, ne pravi se pitanje da li je voda prljava.

Kako objasniti ogromnu razliku u tretmanu korone za vreme prvog talasa pandemije i ovoga sada. Uostalom, ako su u pitanju samo kafići i restorani, zašto tim ljudima nisu kompenzirani gubici, umesto da se sredstva –
netransparentno (stav Fiskalnog saveta) dele kapom i šakom i Murti (možda i opravdano) i Kurti (možda i neopravdano). Mi to ne znamo, jer ne znamo ni ko o tome odlučuje. Umesto toga – ovih dana u “raspravi” o donošenju budžeta, slušamo sramotne izjave narodnih poslanika, u stilu – ko je taj Fiskalni savet koji to sme da pita. Pa gospodo poslanici, koji će vam i taj Fiskalni savet koji vas ometa u tako dubokoumnoj politici koju vodite.

Da se vratimo na Krizni štab – od kad to postoji i “politički deo Kriznog štaba”. Mi smo svoju medicinsku odluku doneli, sad se čeka odluka političkog dela kriznog štaba, kažete. Moglo bi i to da se shvati – Vlada je ta koja pre donošenja odgovarajuće odluke mora da uzme u obzir i sve ostale relevantne okolnosti. Ali, u konkretnom slučaju, mi nemamo informacije da je Vlada to pitanje uopšte razmatrala. Zašto smo u uverenju da se umesto stava Vlade, čeka – kao jedino relevantno, samo NJEGOVO mišljenje. Da li smo za to krivi mi ili ON?

Da se vratimo na Krizni štab, onaj oficijelni. Gospodo, šta mislite da li će konačna odluka – kakva god ona bila, da bude saopštena kao VAŠA odluka ili odluka onoga koji je o tome ustvari i odlučio?

Ako sam u pravu, zašto to javno i ne saopštite, uz rizik da nakon toga i kažete – Gospodo, ja bih da se odjavim, uzmete kapu i uzdignute glave izađete napolje. Zašto taj dostojanstveni čin menjate za nekakvo ordenje i ono što uz to ide.

Isto se odnosi i na članove Fiskalnog saveta, jer kad bi se tako reagovalo, niti bi onaj bilmez u Skupštini mogao da postavlja onakva pitanja Fiskalnom savetu – a to se svake godine ponavlja, niti bi onaj pomenuti sa početka ove priče – pa bio to Pera, Toša ili neko drugi mogao i dalje da sedi na Moravi i ladi muda – da izvinete na ovoj prostoti.

Dragiša Čolić, 21.11.2020.