Opančar agencija javlja … Mala matura velikih gluposti

22 juna, 2020 u rubrici Opančarski dnevnik

Testovi za malu maturu su ponovo provaljeni. Ministar prosvete Mladen Šarčević kaže da je u pitanju sabotaža, jer su samo pre nekoliko dana i on i premijerka Ana Brnabić lično, na malim ekranima objasnili da ove godine prošlogodišnja bruka ne može da se ponovi i u detalje objasnili bezbednosni sistem koji je tim povodom uveden: testovi se iz štamparije dostavljaju u škole uz nadzor policuje … angažovano je trideset policijskih uprava … testovi se dostavljaju školskim upravama … tamo su već prosvetne inspekcije – lokalna, gradska, republička … angažovali smo i 330 savetnika … preko 800 ljudi je takođe na terenu … a premijerka Brnabić je posebno istakla: „Ono što je nama bilo važno i što smo ovim postigli je da napravimo proces bezbednijim i sigurnijim … evo vidite i ja kao predsednica Vlade i ministar Šarčevič kao ministar prosvete morali smo da uđemo u prostoriju gde se štampaju svi testovi sa bezbednosnim karticama, da se logujemo da uđemo i da se logujemo kada izlazimo … dakle potpuna kontrola.“

A testovi procureli opet – i pored svih navedenih mera. Sabotaža velikih razmera. Očekuje se da predsednik Vučić hitno sazove Savet za nacionalnu bezbednost, na kome će pored predsednice Vlade Ane Brnabić – koja na predlog Predsednika dolazi u pratnji Eme, najnovijeg kineskog robota sa kojim je on pre neki dan vodio uspešne razgovore i lično se uverio da je sve što mu je Ema rekla tačno, Ministra odbrane, Ministra unutrašnjih poslova, direktora BIA i ostalih redovnih članova, biti pozvan i Vladimir Đukanović, zvani Đuka moler, koji je u istoj prošlogodišnjoj akciji, iz prve identifikovao sina kuma Dragana Đilasa, kao učesnika maturantskih protesta ispred predsedniđštva Vlade, sa zahtevima da ministar Šaarčević podnese ostavku, a da se uspešnost male mature boduje na osnovu njhovog osmogodišnjeg školovanja a ne testova.

Predsednica Vlade Ana Brnabić, lider i promoter digitalizacije u Srbiji i šire, je svojevremeno ponosno izjavila – “Počeli smo da trčimo u korak sa svetom s obzirom na to da digitalizacija kao tema nije još uvek toliko prisutna i u nekim mnogo naprednijim zemljama… Mislim da tada mnogo ljudi nije razumelo, ali danas živimo u jednoj potpuno drugačijoj Srbiji”. Ali čini se da u praksi to baš inije tako.

Prošle godine su, pod pritiskom ogorčene dece, popustili i prihvatili jedan od pomenutih zahteva – da se uspešnost male mature boduje na osnovu njhovog osmogodišnjeg školovanja a ne testova, ali ove godine neće, jer koji bismo mi bili evropski lideri na polju digitalizacije, ako ni polaganje male mature ne možemo uspešno da digitalizujemo.

Dakle ovog puta kmpromisa nema, pa se osnovano očekuje da će svi gore pomenuti udruženom akcijom rešiti ovaj slučaj, a dalje … da li će i koje kaznene mere biti sprovedene prema počiniocima, zavisi od konkretnih okolnosti slučaja – od toga „od kojih“ je počinilac.

* * *
Imam neka pitanja za gore navedene aktere, učesnike ovog projekta:
– Da li učesnici ovog projekta pri ovolikom insistiraanju na primeni digitalizacije u polaganju male mature, imaju u vidu opšti nivo obrazovanja i „digitalizovane svesti“ ovog naroda – pa samim tim i njihve dece, te da li su tokom prethodnog osmogodišnjeg školovanja, imajući to u vidu, pokušali da dopunskim programima i obukom, premoste neminovni jaz u svesti tih malih stvorenja između dece onih imućnijih koja već u svojoj drugoj godini dobijaju prvi prvi kompjuter i pametni telefon i onih drugih kojima roditelji to nisu u mogućnosti da priušte, kao i informativni jaz između onih iz grada i onih iz ruralnih sredina. Koliko je dece iz tih razloga frustrirano testiranjem i kako se traume iz tog perioda mogu odraziti i na njihov život, jer uspeh u obrazovanju – posebno u tim godinama, svakako ima uticaja na to.
– Imajući to u vidu, da li je i poštenije da se uspeh u polaganju male mature – u međuvremenu, do ostvarenja pomenutih pretpostavki, boduje na osnovu celokupnog uspeha u prethodnih osam godina a ne na bazi ad hoc testa.
– Da li su akteri pomenuti na početku ovog testa spremni i da se sa istim žarom bore protiv lažnih diploma – od srednjih škola do fakulteta i doktora nauka, koje su obesmislile redovno školovanje, ili sva pomenuta energija treba da se sruči na ove mališane, koji još uvek i nisu svesni šta ih u životu na tom planu čeka.
– A uzgred i pitanje – koliko aktivnosti, pobrojane od ministra Šarčevića, koje se već drugu godinu za redom preduzimaju u cilju sprečavanja zloupotreba i otkrivanju njihovih počinilaca, koštaju poreske obveznike ove zemlje i nije li celishodnije da se ta sredstva upotrebe za rešavanje brojnih problema u prosveti zbog kojih prosvetni radnici svake godine štrajkuju.

Dragiša Čolić, 20.6.2020.